Sektorska analiza Istarske županije dr. Ante Babića

Izvor: Glas Istre, 18.04.07. 

Sažetak: Visoka razina blagostanja u Istri nije koncentrirana na uzak krug ljudi ‚àö¬¢¬¨√Ѭ¨¬¢ Obrazovna struktura Istrana nezadovoljavajuća je, ima svega 12,5 posto visokoobrazovanih ‚àö¬¢¬¨√Ѭ¨¬¢ U Istri najmanja stopa nezaposlenosti ‚àö¬¢¬¨√Ѭ¨¬¢ Rješenje za male ekonomije - što veća otvorenost i liberalizacija

Istra - regija blagostanja

Istarska županija je jedna od najrazvijenijih u Hrvatskoj i među razvijenijim regijama srednje i istočne Europe. Međutim, daljnje povećanje blagostanja u Istri moguće je promjenom strukture privrede i pomicanjem prema kvalitetnijim poslovima i proizvodnji roba i usluga više dodane vrijednosti. U Istri se promjena strukture odnosi na povećanje udjela usluga te promjene unutar već definiranih konkurentnih djelatnosti prema proizvodima i uslugama s većom dodanom vrijednošću. Zaključak je to sektorske analize gospodarstva Istarske županije što ju je, po narudžbi Istarske razvojne agencije, još lanjskog listopada izradio dr. Ante Babić.
U analizi su, doduše, korišteni stari podaci otprije dvije, tri, pa i pet godina. Tako se navodi da je 2003. Grad Zagreb imao bruto domaći proizvod od 11 tisuća eura po stanovniku, a Istra 8,1 tisuća eura, što je drugi najbolji rezultat u Hrvatskoj i 37,5 posto iznad prosjeka Hrvatske od 5,9 tisuća eura. To je 2003. godine predstavljalo 60 posto prosjeka EU-a. Istra je tako bila u rangu najbogatijih regija ƒåeške, Grčke i Portugala, a bogatija od većine regija Mađarske, Poljske, Litve, Letonije, Slovačke te u rangu srednje razvijenih regija Španjolske i Italije. Visoka razina blagostanja u Istri nije koncentrirana na uzak krug ljudi, navodi Babić te objašnjava da je uz blagostanje vezana i niska razina nejednakosti. Iako neki ne bi podijelili njegovo mišljenje o socijalnom standardu, autor drži da je zbog ‚àö√ᬨ¬™visoke socijalne zaštite slojeva koji ne rade, a zahvaljujući još uvijek previsokom socijalnom standardu Hrvatske‚àö√ᬨ¬¥, stopa nezaposlenosti 2004. godine snižena na 6,8 posto, što predstavlja najnižu stopu nezaposlenosti u Hrvatskoj.
Međutim, obrazovnu strukturu Istrana autor smatra nezadovoljavajućom. Naime, svega 12,5 posto stanovništva ima visoko obrazovanje (među kojima tek dva posto magistara), dok je čak 35 posto stanovništva s nižim stupnjem obrazovanja.
Kada je riječ o kapitalu i financijama, Istra ima lošiju strukturu, s obzirom da je malo autohtonih bankovnih ustanova, a tek predstoji razvoj ostalih financijskih ustanova.
Analiza je pokazala da su konkurentni sektori poljoprivrede i šumarstva, ribarstva, prehrambene industrije i proizvodnje duhana, kemijskih proizvoda, proizvodnje nemetalnih mineralnih proizvoda, brodova i dijelova za motorna vozila, električnih i uredskih strojeva i opreme, građevinarstva, hotela i restorana te branša poslovnih usluga i nekretnina. Među tim djelatnostima dobra kretanja u svijetu ostvaruju prehrambena industrija, kemijska industrija, nemetalni mineralni proizvodi, strojevi, električni i uredski, proizvodnja automobila i dijelova, turizam, ostale usluge i nekretnine. Na temelju tih djelatnosti trebalo bi, smatra Babić, oformiti i formalne clustere i proizvodnju i istraživanja koja će iznjedriti znanja o proizvodnji dinamičnijih proizvoda te proizvoda i usluga veće dodane vrijednosti.
S obzirom na ostvarenu stopu blagostanja i nisku stopu nezaposlenosti, pred Istarskom županijom se otvara razvojna dilema: kako dalje povećavati razinu blagostanja i zadržati što je više moguće ravnomjernu raspodjelu tog blagostanja?
Daljnje povećanje blagostanja nije još dugo moguće ostvarivati korištenjem neiskorištenih resursa, nego povećavanjem efikasnosti korištenja već do pune zaposlenosti uposlenih resursa, povećavanjem produktivnosti te ulaganjem u materijalnu i nematerijalnu infrastrukturu kako bi se otklonila uska grla razvoja. Povećanje efikasnosti i produktivnosti koje nije ulaganje u infrastrukturu uglavnom se svodi na promjenu strukture privrede i pomicanje prema kvalitetnijim poslovima i proizvodnji roba i usluga više dodane vrijednosti. Studije pokazuju da zemlje koje proizvode visoki udio radno-intenzivnih i resursno intenzivnih proizvoda (osim nafte) ne mogu imati BDP po stanovniku viši od 5.000 eura, zemlje koje proizvode većinom tehnološke proizvode s niskom uporabom znanja ne mogu imati BDP po stanovniku viši od 10.000 eura, dok je za BDP po stanovniku viši od 10.000 eura potrebno imati visok udio tehnoloških proizvoda s visokom uporabom znanja te sofisticiranih usluga.
Za odabir perspektivnih sektora, savjetuje dr. Babić, potrebno je slušati tržište i to međunarodno koje najbolje pokazuje koji sektori napreduju, a koji stagniraju i usporediti komparativne i konkurentne prednosti s najboljim akterima na međunarodnom tržištu i s glavnim konkurentima. U malim ekonomijama (a to su sve osim SAD-a i eventualno EU-a) često privreda nije toliko raznovrsna pa se i u djelatnostima koje nisu prirodni monopol može naći mali broj proizvođača koji mogu utjecati na poslovanje na tom tržištu, odnosno nema dovoljan broj konkurenata za jaču tržišnu utakmicu. Rješenje za male ekonomije je što veća otvorenost i liberalizacija trgovine kako bi inozemna konkurencija mogla nadoknaditi nedostatak domaće konkurencije i približiti stanje na domaćim tržištima stanju potpune konkurencije. Pri tome se, upozorava autor, ne treba bojati da će inozemna konkurencija ‚àö√ᬨ¬™pomesti‚àö√ᬨ¬¥ svu domaću proizvodnju. Teorija vanjske trgovine, osobito komparativnih prednosti, odavno je odgovorila na to pitanje - ugasit će se ona proizvodnja koja nikako nije efikasna ili jako zaostaje za standardima svjetskog tržišta.
Proces globalizacije i internacionalizacije nema alternative, zaključuje autor. Treba ‚àö√ᬨ¬™gurati‚àö√ᬨ¬¥ sektore koji su izvozno orijentirani, jer oni jačaju specijalizaciju i time povećavaju komparativne i konkurentske prednosti i donose brži rast.

Uljanik odmah privatizirati

Potrebno je, navodi dr. Ante Babić, hitno razraditi program restrukturiranja velikih brodogradilišta s ciljem povećanja njihove efikasnosti i eventualnom pripremom za privatizaciju. Nužno je što skorije i krenuti u taj program: Uljanik je pritom na toj razini efikasnosti i organiziranosti da bi odmah mogao ići u privatizaciju, što bi kao uspješan primjer poslužilo drugim velikim brodogradilištima. Druga velika brodogradilišta treba rješavati po lokacijama. Racionalizacija se može postići okrupnjavanjem i restrukturiranjem prema efikasnom poslovanju na dvije lokacije - Rijeka (tzv. sjeverno brodogradilište) i Split (tzv. južno brodogradilište).

Visoke zasluge Istre u bruto dodanoj vrijednosti

U Istarskoj je županiji 2004. djelovalo 180 industrijskih poduzeća koja su zapošljavala više od 12 tisuća osoba, a prosječna godišnja bruto plaća po zaposlenome iznosila je oko 70 tisuća kuna.

Istarska županija u 2001. godini ostvarila je, poslije Zagreba, najviši udio (6,3 posto) u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti (BDV) Hrvatske. Veći udio od prosjeka Istra je imala u BDV-u ribarstva, prerađivačke industrije, proizvodnje i opskrbe električnom energijom, plina i vode, građevinarstva te hotela i restorana. U ribarstvu je Istra, zajedno s Primorsko-goranskom, Zadarskom i Splitsko-dalmatinskom županijom činila tri četvrtine ukupne dodane vrijednosti 2001. godine.

Prvi gospodarski forum Istre danas u Puli

Sektorska analiza gospodarstva županije bit će predstavljena danas u Puli na Prvom gospodarskom forumu Istre na kojem se očekuje oko 300 sudionika. Na Forumu što ga - pod pokroviteljstvom predsjednika RH Stjepana Mesića i medijskim pokroviteljstvom Glasa Istre - organizira Istarska županija, direktor Ide Darko Lorencin predstavit će mjere javnog sektora za poticanje gospodarstva. O infrastrukturi (plinofikacija, gospodarenje otpadom, Istarski vodozaštitni sustav, Istarski ipsilon) govorit će član Poglavarstva Tulio Demetlika, dok će poljoprivredne programe predstaviti Gracijano Prekalj, direktor Županijske agencije za ruralni razvoj. Kao predstavnici industrije, o Uljanikovom sustavu VIBO govorit će Aleksandar Kajtez i Josip Penier, P.P.C. Buzet predstavit će Romeo Božić, o Rockwoolu Adriatic govorit će Bartosz Stentoft. Adris grupu predstavit će direktor TDR-a Davor Tomašković, direktor investicija Adrisa Damir Vanđelić te direktor Maistre Kristian Šustar. O Master planu razvoja turizma, Brijuni rivijeri, Istraturistu, Kempinski resortu i Terri istriani govorit će član Županijskog poglavarstva Veljko Ostojić. Na koncu, bit će predstavljene tvrtke Zigante tartufi, Solaris i Rudan, kao primjeri uspješnih malih i srednjih poduzetnika.

Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ