U bazi podataka županijskog ROP-a 282 razvojna projekta

Anica Dobran Černjul

Izvor: Glas Istre, 27.06.07.

Sažetak: Najmanje projekata prijavili su poduzetnici i udruge ‚àö¬¢¬¨√Ѭ¨¬¢ Agencija je polovicom lipnja objavila treći javni poziv, koji traje do 10. srpnja, no projekt time nije okončan pa će oni koji svoje ideje dosad nisu prijavili to moći učiniti za nekog od idućih poziva, koji će se objavljivati svakih šest mjeseci


Za prosperitet Istre ideje vrijedne 16 milijardi kuna

Baza podataka županijskog regionalnog operativnog programa (ROP) zasad sadrži 282 projekta bitna za razvoj Istarske županije, vrijedna 16,74 milijardi kuna, od čega na razvoj gospodarstva otpada čak 11,59 milijardi. Riječ je o projektima što su ih pojedinci, tvrtke, lokalna samouprava, institucije i udruge (poziv je otvoren za sve zainteresirane s razvojnom idejom) prijavili u dosad dva otvorena javna poziva Istarske razvojne agencije (IDA). Agencija je polovicom lipnja objavila treći javni poziv, koji traje do 10. srpnja, no kako ističe Anica Dobran ƒåernjul, stručna suradnica u IDA-i zadužena za provedbu ROP-a, projekt time nije okončan, pa će oni koji svoje ideje dosad nisu prijavili, to moći učiniti za nekog od idućih poziva, koji će se (neograničeno!) objavljivati svakih šest mjeseci.

Pučko otvoreno učilište Poreč prijavilo 32 projekta

Izuzev gospodarskih (infrastruktura, turizam, poduzetništvo), među zastupljenijima su i projekti vezani uz održivo korištenje prirodne i kulturne baštine. Slabo su pak zastupljeni oni za poticanje primjene visoke tehnologije, inovacija i znanja, razvoja informacijskog i civilnog društva te unapređenja upravljanja regionalnim razvojem. Također, najmanje projekata prijavili su poduzetnici i udruge, zbog čega u IDA-i apeliraju da nedovoljno zastupljene ideje dostave upravo oni.
Dosad je, dakle, u području uravnoteženog i održivog razvoja stiglo 90 projekata, konkurentnog gospodarstva 86, prepoznatljivost istarskog identiteta vidljiva je kroz 75 projekata, dok je onih koji se tiču razvoja ljudskih resursa i visokog društvenog standarda svega 31. Među gospodarskim projektima pak mnoštvo je onih lokalne zajednice vezanih uz izgradnju infrastrukture koja bi bila povezana i s poslovnim zonama.
Pučko otvoreno učilište Poreč prijavilo je najviše projekata (32), među kojima je pedagoška radionica namijenjena djeci u kojoj se obnavljaju tradicijske vještine i obrti. Dobran ƒåernjul kao jedan od značajnih ističe IDA-in projekt Metris-centar za istraživanje metala, koji će funkcionirati unutar budućeg tehničkog fakulteta u Puli, a najviše će pogodovati velikim metalskim i prerađivačkim tvrtkama, Uljaniku i Cimosu te njihovim kooperantima.
Među prijavljenim projektima je i mala ribarska akademija srdela Općine Fažana, čija je ideja podizanje svijesti o Fažani kao ribarskom mjestu poznatom po srdeli, veli Dobran ƒåernjul. Tako će na akademiji funkcionirati škola zaštite morske flore i faune, a edukaciju će prolaziti i vrtićka djeca. Iako u IDA-i ne žele govoriti o detaljima konkretnih projekata zbog opasnosti od krađe ideja, njih je mnoštvo, od podvodnih arheoloških istraživanja, restauracije alata kovačko-kolarske radionice, ugradnje dizala u zvonike do "klasične" izgradnje sportske dvorane, poslovnog sajma nekretnina i ljetnog sajma knjiga.

IDA informira i savjetuje

Baza projekata stvorena je s ciljem identificiranja i prikupljanja ideja i prijedloga važnih za razvoj Istarske županije i ostvarivanje ciljeva i prioriteta utvrđenih ROP-om. Projekte za koje se utvrdi da su najvažniji i od najvećeg prioriteta za razvoj Istarske županije, Županijsko poglavarstvo i Partnerski odbor (sastavljen od 32 člana, među kojima su predstavnici gradova, visokoškolskih ustanova, Županije, gospodarske i obrtničke komore) kandidirat će za realizaciju i financiranje iz više izvora. Uz ostalo, moguće je da sredstva osigura sama Županija, ali i različiti pretpristupni fondovi EU-a (PHARE, SAPARD, IPA‚àö¬¢¬¨√Ѭ¨¬∂), međunarodne institucije (Svjetska banka, EBRD, zaklade‚àö¬¢¬¨√Ѭ¨¬∂) te ministarstva, fondovi i javna poduzeća u Hrvatskoj, a novac može stići i iz privatnih izvora.
Osim tehničke uloge u prikupljanju, ažuriranju, analizi projekata prema ciljevima, prioritetima i mjerama ROP-a, uloga IDA-e je i informirati te savjetovati predlagatelja projekata o tome kako izraditi prijave za moguće izvore financiranja.
- Ne bismo li imali što točnije podatke, pozivamo sve predlagatelje projekata da kontaktiraju IDA-u vezano uz sve promjene projekata koji su prijavljeni u bazi ROP-a. Otvoreni smo za suradnju i pomoć u pripremi projekata za financiranje, ali inicijativa mora poteći od samih predlagatelja, ističe Dobran ƒåernjul.

M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ

Kako prijaviti projekt?

Za prijavu razvojnog projekta treba na web stranicama IDA-e ili Istarske županije (www.ida.hr, http://www.istra-istria.hr/) preuzeti obrazac ROP-a, ispuniti ga i poslati elektronskom, ali i ‚àö√ᬨ¬™običnom‚àö√ᬨ¬¥ poštom na adresu IDA-e, Mletačka 12/IV, Pula. Na tim stranicama dostupan je pregled ciljeva, prioriteta i mjera ROP-a, a informacije je moguće dobiti u IDA-i na telefon 381-900.

Mogu se prijaviti projekti koji se tiču konkurentnog gospodarstva, razvoja ljudskih resursa i visokog društvenog standarda, uravnoteženog i održivog razvoja (zaštita okoliša, unapređenje infrastrukture‚àö¬¢¬¨√Ѭ¨¬∂) te prepoznatljivosti istarskog identiteta.

 

ROP - strateški dokument razvoja Istre

Regionalni operativni program strateški je dokument koji na sustavan i dinamičan način artikulira razvoj Istarske županije za iduće razdoblje od pet godina, do 2010. Izradila ga je županijska radna grupa u suradnji s IDA-om i Institutom za međunarodne odnose iz Zagreba. ROP s jedne strane definira viziju, strateške ciljeve, prioritete i mjere, a s druge sadrži konkretne razvojne projekte. ƒåetiri su osnovna strateška cilja: konkurentno gospodarstvo, razvoj ljudskih resursa i visok društveni standard, uravnoteženi i održivi razvoj te prepoznatljivost istarskog identiteta.

Po riječima Darka Lorencina, direktora IDA-e, vjerojatno će prvo izdanje ROP-a (revizija je predviđena dvije godine nakon donošenja) pokazati i neke manje nedostatke, kao što je nepokrivenost nekih prioriteta i mjera konkretnim projektima. U prilog tome, cilj je uravnotežiti ciljeve i prioritete s bazom projekata i tako racionalnije upravljati resursima.