Na području stare kirurgije otvoren prvi istarski centar za istraživanje metala METRIS

Izvor: Glas Istre, 24.11.2009.

Sažetak: Metris će raditi na podizanju konkurentnosti istarske i hrvatske metalne industrije na globalnom tržištu. Nije slučajno što se smjestio na području stare bolnice, gdje se u budućnosti planira otvoriti studentski kampus, rekao je direktor IDA-e Darko Lorencin i dodao da već sada postoji inicijativa za otvaranjem tehnološkog fakulteta koji bi mogao koristiti usluge centra

Cimos i Uljanik prvi potencijalni korisnici centra

Na području bivšeg odjela kirurgije u sklopu stare pulske bolnice jučer je s radom počeo prvi istarski centar specijaliziran za istraživanje metala Metris. Nastao je u sklopu projekta "MET.R.IS", čiji je glavni nositelj Istarska razvojna agencija (IDA), koja ga je prije dvije godine kandidirala u sklopu programa prekogranične suradnje između Hrvatske i Italije Phare 2006.
Direktor IDA-e Darko Lorencin naglasio je da je svrha Metrisa stvaranje istraživačkog centra za metalnu industriju da bi se u skorije vrijeme potakle inovacije i pomoglo malom i srednjem poduzetništvu da postanu što konkurentniji na tržištu. Naglasio je da je ideja o otvaranju centra nastala nakon kompletne analize istarskog gospodarstva, koja je pokazala da je prerađivačka industrija najvažniji gospodarski sektor s više od 33 posto ukupnog dohotka, od čega metalna industrija čini više od 50 posto.

- Glavni cilj projekta je povećanje razine provedenih razvojno-istraživačkih projekata, čime bi se djelovalo na podizanje konkurentnosti istarske i hrvatske metalne industrije na globalnom tržištu, kazao je Lorencin i naglasio da nije slučajno što se centar smjestio na području stare bolnice gdje se, tvrdi, u budućnosti planira otvoriti studentski kampus, i dodao da već sada postoji inicijativa za otvaranjem tehnološkog fakulteta koji bi mogao koristiti usluge centra.

Među prvim potencijalnim korisnicima usluga Metrisa nalaze se dva najznačajnija predstavnika metalne industrije u Istri -brodogradilište Uljanik i Cimos, s kojima je jučer i potpisan sporazum o poslovno-tehničkoj suradnji na području istraživanja i razvoja. ƒålan Uprave Uljanika Silvan Kranjc i predsjednik Uprave Cimosa France Krašovec izrazili su zadovoljstvo što će koristiti usluge centra, te zaželjeli osnivačima da što prije dobiju i međunarodni certifikat da bi Metris bio prepoznatljiv i na europskom tržištu. Zanimljiva je bila Krašovecova konstatacija da ovakvi konkretni projekti samo dokazuju da recesije nema iako se o njoj neprekidno govori.

Metris je službeno u pogon pustio istarski župan Ivan Jakovčić rekavši da će područje stare bolnice u budućnosti sigurno zaživjeti kao poslovni centar izvrsnosti i znanja, bez čega, dodao je, nema konkurentnosti. Ravnatelj Uprave za integrirani regionalni razvoj pri Ministarstvu regionalnog razvoja Ivo Žinić čestitao je na projektu koji je, dodao je, ocijenjen najboljim u konkurenciji od čak 108 projekata. Naglasio je da će istarski centar pomoći da proizvodi koji nastanu u Metrisu budu što konkurentniji na hrvatskom i europskom tržištu. Žinić je pohvalio IDA-u jer je uspjela iskoristiti sredstva iz pretpristupnih fondova naglasivši da je na nacionalnoj razini dosad iskorišteno više od 95 tih sredstava.

Sam projekt obuhvatio je rekonstrukciju i opremanje prostora, a u centru se nalaze četiri laboratorija opremljena elektronskim mikroskopom, statičkom kidalicom za testiranje čvrstoće i izdržljivosti materijala, optičkim emisijskim spektometrom te sofisticiranim računalom za numeričku analizu materijala. U sklopu centra, koji se proteže na ukupno 600 četvornih metara, nalazi se i dvorana za edukaciju i osposobljavanje budućih zaposlenika, studenata i poduzetnika koji djeluju u metalnoj industriji, a sve radi stvaranja infrastrukturne baze za istraživanje i razvoj novih tehnologija u proizvodnji.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 740 tisuća eura, od čega je gotovo pola milijuna eura za nabavku opreme sufinancirala Europska komisija. Kao logičan nastavak Metrisa IDA je nedavno kandidirala projekt "Metris Plus", za koji se očekuje dodatnih 887 tisuća eura koje će se iskoristiti za eko-inovacije na području pročišćavanja voda, ponajviše u radu komunalnih poduzeća.

D. BAŠIƒÜ-PALKOVIƒÜ